Ove godine obilježavamo jubilarnih 20 godina od nastanka Linuxa. Sve je počelo 26. kolovoza 1991. godine kada je Linus Torvalds, tada 21-godišnji student iz Finske, objavio da radi na slobodnom operativnom sustavu. Kao hobi projekt započeo je pisanje Linux kernela. Ubrzo su se Linusu pridružili programeri iz cijelog svijeta, pa je u rujnu iste godine izašla prva verzija kernela, Linux 0.01. 1992. godine Linux kernel stavljen je pod zaštitu GPLv2 licence.
U to vrijeme GNU projekt već ima velik broj komponenata potrebnih za izradu prvog slobodnog operativnog sustava, ali nedostaje kernel – srce svakog operativnog sustava koje omogućava interakciju hardvera i softvera. Združivanjem Linux kernela i GNU programa nastao je GNU/Linux. Legenda je rođena!
Počele su se stvarati i prve distribucije bazirane na Linux kernelu, X11 protokolu za prikaz grafike i GNU programima. Izraz GNU/Linux se polako počinje skraćivati u Linux (iako je i dalje ispravnije reći GNU/Linux), a Linux postaje sinonim za sve što dolazi iz svijeta slobodnog i otvorenog softvera. Najstarija živuća Linux distribucija je Slackware Linux koji potječe iz 1993. godine. Još uvijek se aktivno razvija i ima velik broj korisnika.
Linux se danas koristi na većini superračunala, na poslužiteljima (gdje je čak nadmašio ostale operativne sustave), osobnim računalima te mobilnim telefonima (Android, WebOS).
Naći ćete ga i na uređajima na kojima to ne biste očekivali. Tako Linux kernel pogoni i brojne televizore, snimače, routere i ostalu mrežnu opremu, robote, dječje igračke, autoelektroniku, sustave za GPS navigaciju, daljinske upravljače, eBook čitače… Lista uređaja koje pogoni Linux kernel je ogromna.
LHC-ovu mrežu od 20 000 servera također velikim dijelom pogoni Linux.
Internet kakvog ga danas znate ne bi postojao bez Linuxa. Brojne poznate internetske tvrtke koriste Linux za svoj rad. Wikipedia, Amazon, eBay i Google su najbolji primjeri.
Mnoge tvrtke, gradovi, pa čak i države koriste Linux.
Sve ovo je proizašlo iz jednog malog hobi projekta. Ono što je Linuxu omogućilo takav rast je suradnja ogromnog broja ljudi i nesebično dijeljenje znanja i vještina. To je ono što Linux čini velikim. Ogromna baza razvijatelja, i to ne samo pojedinaca, nego i velikih tvrtki poput IBM-a i Red Hata, te otvorenost koda čine ga fleksibilnim i jako sigurnim, a time i pogodnim za brojne zadaće koje Linux kernel danas obavlja.
The Linux Foundation za ovu priliku ima prigodan i zanimljiv video. TLF također poziva sve zainteresirane da sudjeluju na LinuxCon konferenciji, i to na brojne načine: snimanjem videosnimke u kojoj prepričavaju svoje doživljaje s Linuxom, doprinošenjem ideja za seriju članaka na linux.com ili stavljanjem značke na svoju web stranicu.
TLF najavljuje i stipendije, o čemu će više informacija biti kasnije.
Za više informacija, posjetite http://www.linuxfoundation.org/20th gdje između ostalog možete vidjeti i vremenski prikaz najvažnijih događaja iz povijesti Linuxa.
Detaljnije o povijesti GNU/Linuxa možete čitati na HOW-u.